Za sve informacije
molimo da nas pozovete na slijedeće brojeve telefona
+387 33 238 152 ili
pitajte bibliotekara
Ponedjeljak - Petak
08:00 - 15:00

U Bugojnu promovisana Digitalna Gazi-Husrev-begova biblioteka i Monografija Husrev-begove biblioteke

U okviru 508. Dana Ajvatovice, u petak, 29. juna 2018. godine u prostorijama MIZ Bugojno održana je promocija Digitalna Gazi Husrev-begova biblioteka, promotora Hamze Lavića i Monografija Gazi Husrev-begove biblioteke. Promotori su bili: dr. Mustafa Jahić, mr. Osman Lavić i Šahsena Đulović.

-Biblioteka je osnovana 1537. godine i najstarija je biblioteka na ovim prostorima. Od vremena njenog osnivanja pa do danas ona je čuvar pamćenja Bošnjaka, kaže mr. Osman Lavić, direktor Biblioteke. Njeni tekstovi pružaju uvid u riznice rukopisne i druge bibliotečke građe, te u događaje, aktivnosti, procese i ljude, koji su radeći zajedno na očuvanju i razvoju pisanog blaga Gazi Husrev-begove biblioteke postali dio njene bogate historije.

-Predstavili smo dva postignuća Gazi-Husrev-begove biblioteke, naime mi smo prošle godine proslavili 480 godina od osnivanja i kontinuiranog rada ove kulturne institucije najstarije na Balkanu. Tim povodom uradili smo Monografiju biblioteke, prvu Monografiju u njenoj povijesti u kojoj smo osim njenog historijskog hoda u proteklih 480 godina predstavili njene fondove, zatim one projekte, ljudstvo i sve ono što smo smatrali da je važno i bitno ovim velikim povodom velikim jubilejom da na određeni način za rođendan biblioteci poklonimo. Ono što smo kao drugo postignuće predstavili, jeste Digitalna biblioteka koju smo otvorili početkom ove godine, a radi se o digitalizaciji naše periodike, časopisa koji su izlazili u našim prostorima od kraja Osmanske uprave odnosno od 60-tih godina 19 stoljeća do danas a usko su vezane sa historijom i kulturnom historijom Bosne i Hercegovine i naroda koji žive ovdje kao što su Sarajevski cvjetnik, Bosna, Behar, Biser, Novi Behar, Gajret, Hikmet, Hidaja, Glasnik Islamske zajednice itd., te časopise smo digitalizirali i u živom fondu putem naše web stranice ponudili našoj Svjetskoj javnosti i na taj način dodatno popularizirali našu kulturnu baštinu i ustvari zaštitili od daljeg propadanja časopisa koji su inače postali rariteti posebno nakon spaljivanja nacionalne biblioteke i orijentalnog instituta u protekloj agresiji na BiH – kazao je za bug.ba dr. Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke.

Direktor Lavić, pored ostalog, istakao je činjenicu da je jedan od primarnih ciljeva njenog postojanja da njen knjižni fond koriste razni službenici kako bi mogli kvalitetno obavljati svoje dužnosti.

„Imamo nepobitan dokaz da je biblioteka 18 godina nakon osnivanja imala svog bibliotekara. Sarajevo je imalo javnu biblioteku kada i Pariz, jer je ova biblioteka osnovana kada i nacionalna biblioteka Francuske", napomenuo je Lavić. Objavljivanjem Monografije, kako je istakao, željeli su pokazati da su i druge sredine u Bosni i Hercegovini tokom svoje historije osnivale i imale svoje biblioteke poput Mostara, Travnika, Tuzle, Gračanice, Počitelja, Foče i drugih manjih i većih mjesta. Čuvajući sve te fondove Gazi Husrev-begova biblioteka je na taj način postala jedna od najznačajnijih specijalnih institucija u istočnoj Evropi.

„Od svog osnivanja ona je institucija memorije koja je igrala krucijalnu ulogu u sakupljanju i čuvanju dokumentarnog nasljeđa, posebno relevantnog za duhovni i kulturni život Bošnjaka. Gazi Husrev-begova biblioteka je čuvar pamćenja Bošnjaka. Iako joj nije bila namijenjena uloga nacionalne institucije, ona je u jednom teškom vremenu imala de fakto nacionalne institucije jednoga naroda, okupljajući oko sebe dobar dio njegove inteligencije, posebno istraživača kulturne historije Bosne i Hercegovine", podsjetio je Lavić.

Govoreći o bibliotečkoj građi napomenuo je da Fond ove biblioteke sadrži 10 791 kodeksa, knjige ili rukopisa na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku, zatim oko 20 000 dokumenata na osmanskom i bosanskom jeziku, preko 50 000 monografskih štampanih knjiga na orijentalnim i evropskim jezicima štampanim arapskim, ali i latiničnim pismima, zatim zavidnu zbirku starih fotografija, razglednica, poštanskih markica, te oko 1 dužni kilometar arhivske građe arhiva Islamske zajednice koja je nastajala od njenog osnivanja 1882. godine do danas.

Preuzeto sa portala bug.ba

/uimages/albumi/thumbs/730IMG_0001.jpg /uimages/albumi/thumbs/730IMG_0017.jpg /uimages/albumi/thumbs/730IMG_0023.jpg /uimages/albumi/thumbs/730IMG_0030.jpg /uimages/albumi/thumbs/730IMG_9992.jpg /uimages/albumi/thumbs/730IMG_9996.jpg

Digitalna biblioteka