U Banjoj Luci promovisan Leksikon bošnjačke uleme

U Banjoj Luci promovisan Leksikon bošnjačke uleme

Nakon Sarajeva i Mostara, dana 17. 04. 2019. Godine,
održana je promocija Leksikona bošnjačke uleme i za Muftijstvo banjalučko.
Promocija je održana u prostorijama Gazanferija džamije u Banja Luci u
prisustvu imama, glavnih imama i predsjednika medžlisa ovoga muftijstva.
Promociju je uvodnom besjedom otvorio muftija banjalučki mr. Nusret-ef. Abdibegović.
U svom obraćanju muftija je čestitao Gazi Husrev-begovoj biblioteci na ovom
važnom projektu, te zahvalio direktoru i autoru Ahmedu Mehmedoviću na posjeti i
promociji ovoga djela. Kratko je predstavio strukturu i rad Muftijstva na čijem
čelu se nalazi, te izrazio nadu da će pojava Leksikona naići na dobar
prijem kod naše javnosti i podsticajno djelovati na glavne imame i imame u
smislu njihovog istraživanja zajedničke nam kulturne baštine. Banja Luka je, uz Sarajevo i Mostar, bila
žarište kulturnih aktivnosti Bosne u proteklom, posebno osmanskom periodu, i
dala niz istaknutih naučnih i kulturnih radnika. Danas svojim radom i
djelovanjem nastojimo markirati svijetle staze naših prethodnika i njihova
postignuća učiniti orijentirima našeg djelovanja u budućnosti,
naglasio je
muftija Abdibegović.

Direktor Biblioteke
Osman Lavić govorio je o počecima leksikografskih istraživanja naše kulturne
baštine i značaju Leksikona za temeljitije i sveobuhvatnije razumijevanje
naše kulturne tradicije: Leksikon
bošnjačke uleme sadrži 1859 bio-bibliografija istaknutih ličnosti iz vjerskog
života Bošnjaka od polovine 15. stoljeća do 2014. godine koja je uzeta kao završna godina smrti
ličnosti koje su uvrštene u ovaj leksikon. Ovo je generacijski projekat, za
koji su se kreirali preduvjeti skoro jedno stoljeće, da bi svoju realizaciju
doživio u izvedbi Gazi Husrev-begove biblioteke i njenog uposlenika Ahmeda
Mehmedovića.
Direktor Lavić se osvrnuo i na značajnu arhivsku građu koja je
nastala ili bila pohranjena na području Banje Luke, a danas se čuva u fondovima
Gazi Husrev-begove biblioteke.

Autor
djela Ahmed Mehmedović govorio je o istaknutim i do sada manje poznatim
ličnostima koje su uvrštene u Leksikon.
Posebno je govorio o dvojici Bošnjaka koji su vršili funkciju šejhu-l-islama,
najvećeg vjerskog autoriteta Osmanskog carstva: Mehmed Refik efendiji
Hadžiabdiću (1814-1871. god) i Mustafa-ef. Bali-zadeu (Baliću), te iluminatoru
Osman Ali Nakašu, koji se smatra prijelomnom ličnošću osmanske minijature. Posebno
se zadržao na kaligrafima i prepisivačima Kur'ana koji su to uradili na
desetine i više puta. Autor se na kraju zahvalio svima koji su mu pomogli da Leksikon ugleda svjetlost dana te
poručio da bi Bošnjaci morali nastojati da hodaju uspravno, da drugima ne
nanose bol, a da sami ne pristaju na poniženje