Za sve informacije
molimo da nas pozovete na slijedeće brojeve telefona
+387 33 238 152 ili
pitajte bibliotekara
Ponedjeljak - Petak
08:00 - 15:00

Porodični korjeni

Imajući u vidu da je nakon otvorenja nove zgrade Gazi Husrev-begove biblioteke i upoznavanja BiH javnosti sa građom kojom ona raspolaže znatan broj građana počeo posjećivati Biblioteku kako bi pronašao nešto o svojim porodičnim korijenima, odlučili smo se zainteresovanima izaći u susret te im predstaviti bogatu građu Biblioteke ali ovaj put kroz prizmu genealogije.

Genealogija je za mnoge privlačan hobi. Svi mi poznajemo naše roditelje i djedove ali ponekad želimo da upoznamo i njihove roditelje i djedove kako bismo im se približili i na koncu bolje upoznali sami sebe.

Stoga imamo posebnu motivaciju koja nam daje volju i istrajnost da se bavimo ovim dugotrajnim a katkad i veoma skupim hobijem. Na prvom mjestu moramo reći da je ovo vrlo dugotrajan proces. Genealogija osim toga pruža i priliku da se amateri, tj. oni kojima naučno-istraživački rad nije primarna djelatnost, okušaju u ovoj oblasti i upoznaju sa raznovrsnim metodama sakupljanja materijala, analize i konačno – što je najprimamljivije od svega – kreativnog zaključivanja. Bez sumnje, genealoško-istraživački rad se u velikom oslanja na kreativnost jer svaki slučaj je drugačiji i zahtijeva sasvim specifičan pristup. Imajući u vidu navedeno, mi ovdje nismo da vam damo upute po principu „korak po korak" jer je to prosto nemoguće ali vam želimo dati smjernice kako biste stekli osnovni uvid i postavili temelje za definisanje sopstvenog stila istraživanja.

Pogledajmo redoslijed kojim bi član Biblioteke mogao pristupiti istrživanju svojih porodičnih korijena:


1. Na početku ćemo se pozabaviti evropskim fondom Gazi Husrev-begove biblioteke gdje je pohranjen značajan broj knjiga i publikacija koje se bave ovom tematikom. Tokom vremena, mnogi domaći autori su pisali i sastavljali monografije o porijeklu stanovništva određenih oblasti ali i cijele Bosne i Hercegovine. Među njima su, da navedemo samo neke od njih: Ćiro Truhelka, Hifzija Hsandedić, Šaban Hodžić, Mehmed Mujezinović, Husnija Kamberović, Raif Čehajić, Muhidin Pašić, Mustafa Grabčanović, Rasim Živojević i mnogi drugi. Pored navedenih, još veći broj autora je pisao monografije na temu porijekla pojedinačnih porodica iz Bosne i Hecegovine.

2. Poslije opšteg pregleda kroz evropski fond možemo preći na specifičnosti tj. na periodične publikacije koje su u ovom smislu izvrstan dokumentarni izvor za izučavanje perioda od prije austrougarske okupacije pa do danas. Biblioteka je u konstantnom procesu OCR-a (Optical Character Recognition) digitalizirane periodike tako da je od nedavno korisnicima omogućeno da u relativno kratkom periodu na računarima u istraživačkoj čitaonici pretraže sadržaj svakog časopisa po bilo kojoj ključnoj riječi i na taj način u kontekstu objavljenih članaka pronađu imena i prezimena mnogih osoba koje su bile aktivne u javnom i političkom životu Bosne i Hercegovine.

3. Arhiv Islamske zajednice koji djeluje u sklopu Gazi Husrev-begove biblioteke sadrži skoro kompletnu dokumentaciju ovog organa i to od perioda austrougarske okupacije pa do 1992. godine. Arhiv raspolaže sa 564 dužna metra građe koja je djelimično sređena i dostupna javnosti. U obliku analitičkih inventara, obrađena građa se može naći u dvije publikacije autora Muhameda Hodžica. Na zadnjim listovima ove dvije knjige se nalaze indeksi mjesta i ličnih imena koji olakšavaju identifikaciju željenih dokumenata.

4. U 18 kataloga koji obrađuju 10.500 kodeksa sa oko 20.000 djela, Biblioteka vodi preglednu evidenciju o velikom broju orijentalnih rukopisa od kojih su mnogi nastali iz pera bošnjačkih autora i prepisivača. Sa genealoškog stanovišta, informacije koje ovi katalozi pružaju su uprkos njihovom velikom obimu ipak ograničeni jer pružaju informacije samo o osobama koje su pripadale ulemanskom ili kaligrafsko-pisarskom staležu.


Pored toga, ovdje nailazimo na dodatni izazov jer su se autori i prepisivači skoro po pravilu potpisivali sa svojim pjesničkim ili drugim pseudonimom a ne sa svakodnevnim imenom i prezimenom.

S tim u vezi, ovdje nam je potrebno i nešto sreće – ukoliko smo od naših predaka naslijedili neki stari rukopis ili barem štampanu knjigu iz osmanskog perioda, za očekivati je da se u njoj nalazi potpis ili lični pečat bivšeg vlasnika što bi nam moglo olakšati istraživanje. Pored kataloga rukopisa, kao nezaobilazna pomoćna literatura poslužit će nam izdanja bibliografskog i leksikonskog karaktera kao što su „Bosansko-hercegovački prepisivači djela u arabičkim rukopisima", „Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima" i obimni „Leksikon naše leme" koji bi u izdanju Gazi Husrev-begove biblioteke uskoro trebao ugledati svjetlo dana.

5. Na koncu, prelazimo na vrijednu arhivsku građu Gazi Husrev-begove biblioteke koja datira iz osmanskog perioda Bosne i Hercegovine. Ovaj fond prije svega broji oko 5000 pojedinačnih dokumenata. Dalje, u ovom fondu se nalazi i 88 izuzetno vrijednih sidžilia šerijatskog suda koji oslikavaju imovinsko stanje prije svega sarajevskog ali i šireg stanovništa. Kopije deftera i katastarskih knjiga bosanskog vilajeta koje su ustupljene Biblioteci od strane Generalne direkcije katastra u Ankari (Tapu ve Kadastro Genel mudurlugu), a koje se u pomenutom arhivu čuvaju po serijom „Kuyud-i kadime" datiraju iz perioda od 1849 do 1878. godine. Ovi defteri do sada nisu prevedeni ali su u najmanju ruku jednako zanimljivi.

Na ovom mjestu kao BiH genealozi sasvim sigurno nailazimo na velike poteškoće jer se počinjemo baviti onim „skupim hobijem" o kojem je na početku bilo riječi; potrebno je angažovati lingvistu, vještog poznavaoca izumrlog osmanskog jezika koji će uz posvećen i dugotrajan rad pronaći i prevesti ono što vas interesuje. Pri ovome vas savjetujemo na veliku opreznost jer angažman ove vrste osim finansijskih izdataka predstavlja i veliki rizik . Drugim riječima, uloženi novac uopće ne mora uroditi plodom te se stoga rijetko ko i usuđuje na ovu investiciju. Stoga, budite što je moguće više sigurni da su osobe koje istražujete zaista bile znamenite u navedenom mjestu i periodu prije nego što se odlučite za ovu investiciju.

Svakako da se ne treba zaustaviti na izvorima koje smo ovdje naveli. Biblioteke i arhivi u Bosni i Hercegovini a i šire daju na raspolaganje građu koja se može iskoristiti u ove svrhe. Na istraživaču je da u skladu sa raspoloživim vremenom i materijalnim sredstvima proširi svoje istraživanje u onom omjeru koji je za njega prihvatljiv.