Za sve informacije
molimo da nas pozovete na slijedeće brojeve telefona
+387 33 238 152 ili
pitajte bibliotekara
Ponedjeljak - Petak
08:00 - 15:00

Muzej

Nova zgrada Gazi Husrev-begove biblioteke u novom ruhu obogaćena je za još jedan kulturni sadržaj koji krasi i upotpunjava njenu višestoljetnu tradiciju.To je Muzej sa stalnom postavkom naših prelijepih a ponekad i vrlo rijetkih predmeta koji pripadaju kulturnom dobru ovog naroda.

U foajeu Muzeja nalazi se i zbirka radova u kamenu – lapidarij, koji su postojani i vjerni dokumenti vremena u kojem su nastali i ljudi koji su ih dali načiniti, ali i onih koji su ih svojim rukama isklesali.

Ovdje možete vidjeti predmete koji krase islamsku tradiciju Bošnjaka ovih prostora. Oni dolaze iz različitih ambijenata – kućnog, džamijskog, tekijskog, zanatskog. Izlošci su trodimenzionalni a Biblioteka ih je dobijala na poklon ili otkupljivala, a vremenom su prerasli u zbirku od preko 1200 predmeta.

Prelaskom u novu zgradu ukazala se prilika za njihovom prezentacijom, budući da je Biblioteka ranije bila, općenito, u deficitu prostora, a posebno izložbenog koji bi odgovarao jednoj ovakvoj muzejskoj postavci.

Muzejska postavka je podijeljena u nekoliko tematskih cjelina prema vrsti predmeta, njihovoj namjeni i načinu na koji su se koristili. Tako da postavku sačinjavaju cjeline:

ISLAMSKA KALIGRAFIJA

- Islamska kaligrafija (khattu al-yadd) – Islamska umjetnost se najviše bazirala na lijepo ispisivanje teksta - kaligrafiju, i sebi svojstvenu ornamentiku, tzv. arabesku. Tako se razvila najbogatija i najraznovrsnija poznata kaligrafija sa mnogo različitih vrsta pisama ‎‎(kufi, nesh, sulus, ta'lik, divani...) i načina pisanja (u obliku kruga, u ogledalu, u obliku slikepredmeta, ptice i sl.). Temelj ove vrste umjetnosti jeste ljepota duha vlasnika ruke koji je ispisuje, te njegove umješnosti i vještine da ljudskom duhu i intelektu približi nedokučivu Božansku realnost.



U muzejskoj zbirci su predstavljeni kaligrafski radovi naših vrhunskih kaligrafa poput hafiza Huseina Rakim-efendije Islamovića, Ahmeda Seida Vilića, Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka, kao i drugih bosankohercegovačkih kaligrafa i učitelja u kaligrafiji.

MJERENJE VREMENA

- Mjerenje vremena – Mjerenje vremena bio je važan segment svakodnevnog života našeg čovjeka, a vjernikumuslimanu i zbog svakodnevnog obavljanja vjerskih dužnosti. Malo je religija kao što je to islam čiji su vjerski obredi vremenski precizirani. Namaz, post, hadž, zekat i druge vjerske dužnosti i praznici vezani su za određeno vrijeme u lunarnoj godini, a za njihovo izračunavanje naši zvjezdoznanci i muvekkiti morali su poznavati osnove astronomije kao i vrste pomagala koje su se u te svrhe koristili - astrolabe, kvadrante (rub-tahte), sekstante, sunčane i mehaničke satove. Čovjek koji se bavi mjerenjem vremena i određivanjem vjerskih praznika zove se muvekkit.

On se brinuo i za funkcioniranje sahat-kula, kojih je bilo, i kojih ima, u većim i manjim gradovima Bosne i Hercegovine. Kao specifikum ove izložbe jesu i dva ručno rađena globusa poznatog sarajevskog muvekkita Saliha Sidki-efendije Hadžihusejnovića Muvekkita.

ULEMA

- UlemaBosna i Hercegovina je uvijek imala elitnu ulemu koja se školovala kako u domaćim školama i medresama tako i širom islamskog a kasnije i zapadnog svijeta. Okušavali su se na raznim naučnim poljima a posebno na polju klasičnih islamskih nauka. U ovoj cjelini izloženi su eksponati u rukopisu ili u štampanoj formi gdje se oni pojavljuju kao autori, prepisivači ili komentatori djela. Navest ćemo samo neka imena: Mehmed Mejlija Bosnevi, Sejfullah Proho, Hasan Pruščak, Allāmek Muhammed Bosnevi, Mehmed Handžić, Mustafa Ejubović Šejh-Jujo, Arif Hikmet Rizvanbegović-Stočević, Fadil-paša Šerifović. Postavljene su i fotografije naše cijenjene uleme kao i predmeti kojima su se služili i koji su ih krasili.


DŽAMIJA I TEKIJA

- Džamija i Tekija – Od pojave islama u Bosni i Hercegovini do danas izgrađeno je na stotine džamija. Najstarijom džamijom u BiH smatra se Emin-begova džamija u Ustikolini kod Foče, koju je 1463. godine podigao Emin-beg, čiji se nišan nalazi u atrijumu našeg muzeja. Najljepše su džamije i, sa arhitektonskog gledišta, najznačajnije ove: Begova, Careva i Ali-pašina u Sarajevu, Aladžau Foči (porušena), Ferhadija u Banjoj Luci (obnovljena), Karađoz-begova u Mostaru, Kuršumlija u Maglaju, Hadži-Alijina u Počitelju, Sinan-pašina u Čajniču (porušena). Pošto su prethodnici turske vojske bili šejhovi i derviši tako i tekije spadaju među prve objekte podignute u osvojenim naseljima i novoutemeljenim bosanskim kasabama u vrijeme osmanske vlasti. Prva poznata građevina podignuta u Sarajevu (na Bendbaši) bila je upravo tekija. Najpoznatije naše tekije su: Hadži Sinanova u Sarajevu, tekija na Buni kod Mostara, nakšibendijska tekija na Oglavku i Vukeljićima kod Fojnice, tekija u Visokom, Tuzli, Travniku. Predmete koje vam predstavljamo u ovoj cjelini su krasili unutrašnjost džamija i tekija kao što su: levhe, lusteri, rahle, tespihi, ručno tkani ćilimi i sedžade, buhurdari, đulsije.

HADŽ

- HadžHadž je peta temeljna dužnost muslimana a vezan je za odlazak u sveta mjesta Mekku i Medinu u tačno određeno vrijeme koje se završava Hadžijskim ili Kurban-bajramom. Ovaj, u ranijim vremenima, težak, naporan i skup put bio je obilježen određenim propisima i običajima a hadžije su po povratku bile iznimno poštovane osobe u svojoj sredini. Jedan od običaja bio je da hadžija sa hadža donese poklone ukućanima, poznanicima i prijateljima. Tako su oni donosili Zemzem-vodu u posebnim posudama, ćabenske mirise, tespihe i sedžade, porculanske posudice, zlatni nakit i prstenje, posude za mirise i ritualno pranje (Kur'an-tas/šifa-tas), misvake, kojima Arapi stoljećima čiste zube, svilu i kadifu, kibletname (sprave za određivanje pravca kible), knjige i rukopise. Neke od ovih predmeta možete vidjeti u središnjim vitrinama naše postavke.

SVAKODNEVNI ŽIVOT

- Svakodnevni životSvakodnevni život muslimana iz naše prošlosti odvijao se, mahom, iza zatvorenih avlijskih kapija i kućnih vrata. Imućnije žene imale su bogatiju i raskošniju opremu, odjevne predmete vezene zlatnom žicom i svilom (košulje, jeleke, libade, anterije), nakit od zlata i srebra (pafte i pojase) a one iz skromnijih porodica i skromniju opremu. Oprema se čuvala u ukrašenim seharama.

Većinu vremena žene su provodile iza avlijskih kanata i demirli-pendžera, za đerđefom i stanom za vezenje i tkanje prekrasnih šarenih rukotvorina (peškira, čevrmi, boščaluka, pojasa, traboloza, ćilima, serdžada) a čiji primjerci uljepšavaju i oplemenjuju cijelu našu postavku. Svi izloženi eksponati, od odjevnih preko predmeta za ukrase i širu svakodnevnu upotrebu, ne razlikuju se mnogo od predmeta koji se koriste u džamijama ili tekijama i predstavljaju duboko ukorijenjenu islamsku tradiciju kod Bošnjaka.
 

Radno vrijeme

Ponedjeljak - Petak 09:00-18:00,

Subota 09:00-16:00.  

                                
 
Preporučujemo da se grupne posjete Muzeju unaprijed najave kako bi Biblioteka obezbijedila vodiča koji će razgledanje muzejske zbirke dopuniti objašnjenjima i informacijama o izloženim eksponatima.