Za sve informacije
molimo da nas pozovete na slijedeće brojeve telefona
+387 33 238 152 ili
pitajte bibliotekara
Ponedjeljak - Petak
08:00 - 15:00

Jubilarni četrdeseti broj Anala Gazi Husrev-begove biblioteke izašao iz štampe

Jubilarni četrdeseti broj Anala Gazi Husrev-begove biblioteke veliko je postignuće i vjerodostojan prikaz svih nastojanja da se rukopisi ispisani arapskim pismom i sastavljeni na bosanskom i tri orijentalna jezika (arapski, turski i perzijski) predstave široj i užoj čitalačkoj publici. Ovaj svezak  Anala Gazi Husrev-begove biblioteke sadrži teme iz oblasti tefsira, gramatike arapskog jezika, hatabeta (propovjedništa), vakufa i vakufnama, etnologije Bošnjaka i njihove materijalne, socijalne i duhovne kulture. Također, nailazimo na radove o aktualnim vjerskim i kulturnim pitanjima našeg podneblja, prvoj štampariji u Osmanskom Carstvu te konverzvaciji i restauraciji rukopisa uopće – s posebnim osvrtom na rukopise koji se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. U nastavku ćemo, poimenično, navesti radove i autore istih, kao i kratak osvrt na sadržaj u njima.

„Pojam fasād u Kur'anu", Almir Fatić

Osim leksičkog značenja lekseme fasād, u radu je prezentirano kontekstualno značenje te riječi u Kur'anu. Nadalje, nudi se tefsirska analiza i klasifikacija pojma fasād. U bosanskom jeziku njena je upotreba vidljiva kroz lekseme fesād ili fesāt u značenju nereda, smutnje, svađe. U radu se navodi i opozitna joj leksema al-ṣalaḥ koja u svojim izvedenim oblicima (glagolska imenica, particip aktivni, plural i sl.) može poprimiti značenja poput popravljanja, reforme, sređivanja prilika i sl.

"Značaj pauzalnih i početnih formi u tefsirskoj znanosti”, Mensur Malkić

Osim definiranja i analize pojmova tefsir i teʼvil i općeg cilja tefsira, kroz primjere ajeta iz sure Āli ‘Imrān izvršena je analiza važnosti pauzalnih i početnih formi u tefsirskoj znanosti. Kroz navedeni primjer ajeta jasnije se uočavaju razlike između kiraetskih verzija i po kojem osnovu su nuđena objašnjenja i opravdanja da određeno čitanje podrazumijeva i najbolji tekstualni smisao.

„Rukopisi Džezerijje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu", Abdul-Aziz Drkić

Ovim radom predstavljeni su rukopisi poznatog spjeva Ğazariyya Muḥammada Šamsuddīna b. al-Ğazarīja, koji se nalaze u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Osim izvornog teksta na arapskom jeziku, obrađeni su rukopisi prijevoda na turski jezik i rukopisi komentara Džezerijje. Kako autor rada navodi, Džezerijja je stoljećima ostala neprevaziđenim udžbenikom tedžvida. Jedan od dokaza rasprostanjenosti tog djela i njegove zastupljenosti u našim medresama je i činjenica da se ono, kroz brojne rukopise teksta i komentara, nalazi u rukopisnim zbirkama u Bosni i Hercegovini.

„Specifičnosti partikule ḥattā u arapskom jeziku”, Amira Trnka-Uzunović

Fokus ovog rada je na predstavljanju partikule ḥattā u svim njenim funkcijama i ukazivanje na uvjete koji određuju njenu konkretnu funkciju, kao i na značenja koja joj se pripisuju u određenom sintaksičkom okruženju. Rad pokazuje da partikula ḥattā može poprimiti funkcije veznika, prijedloga, partikule otpočinjanja, te konjunktivne partikule. Također, dat je i osvrt na zastupljenost teme u gramatikama arapskog jezika na bosanskom jeziku i jezicima iz okruženja.


„Biblioteka Mehmed-paše Kukavice u Travniku", Osman Lavić

Ovim radom predstavljena je manje poznata vakufnama Mehmed-paše Kukavice, a kojom on uvakufljuje biblioteku. Rad sadrži biografiju navedenog vakifa, potom osvrt na njegovu vakufnamu iz 1173/1759. godine, u kojoj je između ostalog, uvakufljena i biblioteka za medresu. Autor rada ukazuje na specifičnu građu unutar same biblioteke. Riječ je o izvjesnom broju medicinskih djela. Također, rad nudi i prijevod vakufname.

„Djelo Hasana Bošnjaka H̱uṭab taslīm mahr wa ğawābuhā", Semir Rebronja, Munir Mujić

 U radu je predstavljeno rukopisno djelo H̱uṭab taslīm mahr wa ğawābuhā autora Hasana Bošnjaka. Djelo sadrži hutbe napisane za prigode uručivanja mehra (vjenčanog dara) i sklapanja braka. Nailazi se na zanimljivu činjenicu - od trideset hutbi iz ovog rukopisa samo za četiri je naznačeno da ih je održao sam autor. Ostale hutbe su održali drugi medinski učenjaci. Dakle, riječ je o hutbama koje su često sastavljane po narudžbi. Također, u radu su navedene i analizirane formalne i stilske karakteristike hutbi. Specifična usmjerenost rada je iščitavanje društvenih odnosa u Medini, osnosno, Osmanskom Carstvu toga vremena.

„Bijeljinske vakufname u Gazi Husrev-begovoj biblioteci", Hamza Lavić

Fokus ovog rada je obrada vakufnama iz 19. i 20. stoljeća sa područja Bijeljine. Tri vakufname datiraju iz 19. stoljeća, dok su ostale iz 20. stoljeća. Obrađene su uz navođenje najznačajnijih karakteristika. Od 20 vakufnama njih 9 su uvakufile žene, tzv. vakife.

„‘Abdullāh Bosnawī: Jedno pismo i bilješka", Ahmed Zildžić

Ovaj rad se bavi analizom i obradom dva kratka teksta vezana za ‘Abdullāha Bosnawīja. Prvo je pismo upućeno Musa-paši a drugi tekst je bilješka o njegovom drugom odlasku na hadž. Oba teksta, kako veli sam autor rada, iako kratka, donose nova saznanja o sudionicima prepiske, ‘Abdullāhu Bosnawīju i Musa-paši. Duhovna povezanost njih dvojice i svojevrsna "bosanska” mreža unutar Osmanskog Carstva, dvije su dodatne zanimljivosti koje autor primjećuje i možda ostavlja za buduća promišljanja i istraživanja.

„O imenovanju hafiza Sulejman-ef. Šarca za reisu-l-ulemu u Bosni i Hercegovini", Meho Manjgo

Institucija reisu-l-uleme islamske zajednice u Bosni i Hercegovini uspostavljena je 1882. godine, odnosno tri godine nakon Austro-Ugarske monarhije. U radu su, na osnovu izvorne arhivske građe  izložene informacije o imenovanju trećeg po redu reisu-l-uleme u Bosni i Hercegovini, hfz. Sulejman-ef. Šarca (1909-1911).

„Tragom naziva blagajske zavije iz mostarskog sidžila iz 1867. godine: Ko je Ališah Sultan?", Alija Dilberović

Ovaj rad pokazuje pokušaj autora da na osnovu dostupne literature i arhivskih dokumenata utvrdi identitet Ališah Sultana. Budući da u literaturi o tekiji ne postoji bilo kakav podatak o osobi takvog imena, a da se može dovesti u vezu s tekijom, ovaj naziv predstavlja njegov prvi spomen uopće. Autor se bavi poveznicama Sari Saltuka, Ališah (Ali Šah) Sultana, Omer-paše Latasa i tekije u Blagaju kao općeprihvaćenog naziva navedene tekije.

„Inkunabule iz štamparije Ibrahima Muteferrike u Gazi Husrev-begovoj biblioteci", Fatima Tinjak

U radu se govori o turskim inkunabulama štamparije Ibrahima Muteferrike koje su pohranjene u Fondu orijentalistike u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Prema dosadašnjim saznanjima, raritet ove zbirke jeste da je ona najveća zbirka izdanja prve štamparije Osmanskog Carstva u Bosni i Hercegovini i šire. Autorica kroz rad, osim predstavljanja sadržaja knjiga i samih autora, u prednji plan stavlja i opremu koja se koristila, kao što su uvez, tekstualna i ukrasna grafika, vizuelni izgled te zastupljenost ove literature unutar Carstva.

„Jedna neobjavljena rasprava Muhamed-ef. Tufe o šerijatskim sudovima", Fikret Karčić

Predmet analize ovog rada je rukopis koji se čuva u Gazi Husrev-beovoj biblioteci a predstavlja neobjavljeni rad Muhamed-ef. Tufe. Taj rad o šerijatskom sudstvu otkriva tendenciju Muhamed-ef. Tufe da ocijeni sudstvo kao najvažniju granu državne vlasti, te da slijedi Ibn Halduna kada je riječ o nepravdi i nasilju kao znakovima dekadence društva.


„Društveno-pravni položaj medresa na Kosovu u XX stoljeću", Špendi Fidani

Rad govori o društveno-pravnom položaju medresa u periodu XX stoljeća kada Kosovo mijenja brojne državno-pravne okvire: Osmansko Carstvo, Kraljevina SHS, Kraljevina Jugoslavija, Italija, FNRJ, a kasnije SFRJ, SR Jugoslavija te period borbe za nezavisnost početkom XXI stoljeća.


„Projektna dokumentacija iz fonda Arhiva Islamske zajednice u Gazi Husrev-begovoj biblioteci", Muhamed Hodžić

Sadržina rada se ogleda u projektnoj dokumentaciji izgradnje i obnove džamija, škola i vakufskih zgrada različitih namjena – sve u sklopu jedne od četrnaest do sada obrađenih zbirki koje se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Riječ je o Zbirci projektne dokumentacije iz fonda Arhiva Islamske zajednice.

„Bibliografija radova objavljenih u Analima Gazi Husrev-begove biblioteke – knjiga XXXIII-XL", Izudina Zukorlić

Sadrži bibliografiju brojeva Anala od XXXIII do XL, u periodu od 2012. do 2019. godine.

„Konzervacija i restauracija rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke – izazovi i perspektive", Ruhulah Hodžić

Rad se fokusira na predstavljanju metodoloških okvira za konzervaciju i restauraciju orijentalnih rukopisa. Paralelno nas upoznaje s najčešćim problemima i izazovima, ali nudi i određene perspektive s ciljem efikasnije zaštite rukopisa.

„Izazovi pri uspostavi održivog sustava zaštite knjižničnog fonda od katastrofa na primjeru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu", Dragica Krstić, Saša Tkalec

Cilj rada je predstaviti sistem na koji način se treba i može zaštititi knjižna građa i pisana baština - što je, bez dvojbe, osnovni cilj jednog takvog sistema. Po srijedi je jako složen proces koji autorice obrazlažu kao potrebu svake biblioteke u cilju zaštite od katastrofa, tj. unutarnjih i vanjskih ispada sistema i okruženja.

„Pergament kao podloga za pisanje, tiskanje i slikanje", Sanja Serhatlić

Tema ovog rada je općenito pergament, njegova restauracija i važnost očuvanja strukture pergamenta, njegovog vizuelnog integriteta i estetske funkcije.


„Balancing concervation decisions – preserving material evidence of original structures and repair techniques in a Yemeni manuscripts digitization project", Karin Scheper

Dok su u fokusu ovog rada jemenski rukopisi, on se istovremeno bavi i učinkom digitalizacije na korištenje i vrijednost originalnih rukopisa.

„Parchment, pigments and perforations: Developing a treatment methodology for an 8th century Qur’an manuscript at the Chester Beatty”, Kristine Rose-Beers

O pergamentima i metodologiji restauracije na jednom rukopisu Kur'ana iz 8. stoljeća u muzeju Chester Beatty.


Hamza Kurtanović


Dig. biblioteka