Za sve informacije
molimo da nas pozovete na slijedeće brojeve telefona
+387 33 238 152 ili
pitajte bibliotekara
Ponedjeljak - Petak
08:00 - 15:00

Bolnica za knjige: Mjesto gdje se oživljava najveće pisano blago BiH

Bolnica za knjige: Mjesto gdje se oživljava najveće pisano blago BiH

Najstarija kulturna institucija u Bosni i Hercegovini, Gazi Husrev-begova biblioteka neprocjenjiva je riznica znanja. U svojim odajama čuva brojne knjige, rukopise, mape, novinske članke.

Blago Gazi Husrev-begove biblioteke dostupno i u digitalnom izdanju


Pored velikog broja nagrada i priznanja za svoj rad, Fond rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke je u januaru 2018. godine upisan u UNESCO Registar 'Pamćenje Svijeta' (UNESCO MEMORY OF THE WORLD INTERNATIONAL REGISTER), i spada među najveća blaga pokretnog kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine.

No stari rukopisi teško odolijevaju zubu vremena ako im ne vraćate stari sjaj, na čemu vrijedno rade ruke osoblja Odjela za restauraciju i konzervaciju GHB-a, svojevrsne „bolnice za knjige". Ovaj Odjel predstavlja servis za najvrednije bibliotečke zbirke, mjesto gdje se ovom vrijednom naslijeđu vraća stari sjaj i gdje mu se značajno produžava vijek.
Ekipa portala Radiosarajevo.ba posjetila je Odjel koji je osnovan još u staroj zgradi Gazi Husrev-begove biblioteke u maloj i neuslovnoj prostoriji, no zahvaljujući zalaganju i entuzijazmu osoblja i uprave Biblioteke, prerastao je u savremeni centar smješten na prostoru od preko 200 metara kvadratnih koji koristi najnovija tehnološka dostignuća na ovom polju.

Sastoji se od više prostorija koje su koncipirane prema toku procesa restauracije po segmentima: prostorija za hemijsko-biološki tretman, dio za manualnu restauraciju, prostorija za istraživanje i razvoj, dio za restauraciju uveza i korica, prostorija za planiranje i evidentiranje i dva spremišta od kojih je jedno namijenjeno specifično za hemijske materijale i opremu.

Kako su nam naveli prilikom posjete, ovaj Odjel je orjentiran na segment restauracije papira, tj. bibliotečke građe koja je vezana za papir kao medij koji čini najveći dio bibliotečkog fonda. To podrazumijeva rukopise, štampane knjige i materijale, arhivirane časopise, razne mape, dokumente, levhe itd, a akcenat je dakle na zaštiti i restauraciji rukopisa kao centralnog bibliotečkog fonda.

Pokazujući nam rukopise na kojima trenutno rade pojasnili su nam kako je restauracija djelatnost posvećena očuvanju kulturne baštine, te kako restauratorske aktivnosti uključuju provjeru stanja, dokumentiranje, rad na samom predmetu kulturne baštine, te preventivnu zaštitu, a sve ove djelatnosti potpomognute su naučnim istraživanjima i obrazovanjem.

Kako je restauriran Kur'an iz 18. stoljeća

Kako je za Radiosarajevo.ba otkrio konzervator-restaurator ovog Odjela Ruhulah Hodžić prilikom naše posjete, na većini rukopisa na kojima je radio nalazila su se oštećenja u vidu štetnog utjecaja vlage, insekata, oštećenja kao posljedice neadekvatnog rukovanja i korištenja samog djela, te njenog skladištenja, kao i površinske prljavštine i prašine.
Prilikom naše posjete saznali smo i kako ovaj Odjel obuhvata i restauraciju izradaka u koži koja se standardno susreće prvenstveno na koricama rukopisa, a zatim i u vidu raznih futrola, torbica za knjige i slično tome.

Odjel za restauraciju Gazi Husrev-begove biblioteke - undefined
Odjel za restauraciju Gazi Husrev-begove biblioteke

Ono po čemu je ovaj Odjel zasigurno poseban je da se u njemu vrši izrada papira tradicionalnom metodom.

To znači da dobijaju koji se koristi za restauriranje rukopisa, a koji je po svojim hemijskim karakteristikama i sastavu identičan papiru na samim rukopisima, što nije slučaj sa modernim, industrijskim papirom koji se u ove svrhe ne može koristiti.

Odjel je, dakle, usmjeren na saniranje hemijskih, bioloških ili mehaničkih oštećenja objekata restauracije, pri čemu se vrše postupci za ujednačavanje pH vrijednosti papira, postupci obnavljanja celulozne građe vlakana papira uz unapređenje njegove fleksibilnosti i izdržljivosti, nadogradnja papirnih cjelina, manualno ili mašinskim postupkom izlivanje papirne kaše, tzv. postupak „leafcasting" i mnogi drugi postupci. Cilj je unapređenje općeg stanja objekta restauracije.

Renomirani stručnjaci na konferenciji: Kako zaštiti pisano kulturno naslijeđe

S namjerom da afirmira i promovira bosanskohercegovačko pisano kulturno naslijeđe Gazi Husrev-begova biblioteka organizira zajedno sa Univerzitetom u Sarajevu „Prvu međunarodnu konferenciju o zaštiti pisanog naslijeđa" će se održati 16. i 17.  septembra ove godine.

„Naš cilj je i da Gazi Husrev-begova biblioteka kao najstarija kulturna institucija u Bosni i Hercegovini, sa neprocjenjivim blagom pisanog naslijeđa, uz savremeno opremljene konzervatorsko-restauratorske laboratorije i radionice, svoja iskustva, znanja i ideje podijeli sa drugim srodnim institucijama u Bosni i Hercegovini, te i na takav način doprinese razvoju institucionalne zaštite kulturno-povijesne naslijeđa",  rekao je za Radiosarajevo.ba ranije Hodžić.

Promocija bh. kulturnog naslijeđa: Šta sve možete čuti od eksperata u GHB


Na Konferenciji će izlagati renomirani stručnjaci iz velikog broja zemalja: Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, Italija, Holandija, Španija, Irska, Turska, Indija, Malezija.

Program Konferencije je koncipiran tako da ona traje dva dana. Prvi dan su predviđene aktivnosti na registraciji učesnika, obilazak Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, i drugih srodnih institucija u Sarajevu, te svečano otvorenje Konferencije sa uvodnim obraćanjem zvanica, uz projekciju dokumantarnog filma o Gazi Husrev-begovoj biblioteci.

Za drugi dan su planirana izlaganja učesnika uz predviđene termine za diskusiju, razmatranja mogućnosti i potencijalne saradnje bosanskohercegovačkih i institucija iz drugih zemalja na polju zaštite pisanog naslijeđa.

Preuzeto sa Radiosarajevo.ba


Dig. biblioteka