Za sve informacije
molimo da nas pozovete na slijedeće brojeve telefona
+387 33 238 152 ili
pitajte bibliotekara
Ponedjeljak - Petak
08:00 - 15:00

Fond rukopisa

U rukopisnom fondu Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu nalazi se ukupno 10.561 rukopis na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku.

Od toga su 60% arapski, oko 30% turski, a ostatak su perzijski i bosanski rukopisi (pisani arebicom). Iako većina ovih rukopisa potječe iz velikih islamskih centara kao što su: Meka, Medina, Kairo, Bagdad, Damask, Istanbul i drugi, znatan broj ih je nastao (napisan ili prepisan) u našim krajevima, i to ne samo u gradovima i kasabama nego često i u zabačenim mjestima.


Budući da je, od svog osnivanja (1537.), Gazi Husrev-begova biblioteka dijelila sudbinu Sarajeva, kojeg su pogađale mnoge nedaće (poplave, požari i ratovi), od njenog prvobitnog fonda sačuvano je samo nekoliko rukopisa na kojima se nalazi zapis i pečat da ih je uvakufio sam Gazi Husrev-beg. Uprkos tome, rukopisni fond Biblioteke je u posljednjih 150 godina stalno povećavan, tako da ona danas predstavlja najbogatiju riznicu ove vrste građe ne samo u Bosni i Hercegovine nego i šire. Za tu činjenicu, prije svega, treba zahvaliti prilivu rukopisa iz drugih biblioteka: Osmana Šehdije i Abdulaha Kantamirije iz Sarajeva, Hadži Mehmeda Karađoz-bega iz Mostara, Elči Ibrahim-paše iz Travnika, Hadži Halil-efendije iz Gračanice, Hasana Nazira iz Foče, Ðumišića medrese iz Sarajeva, Ibrahim-paše medrese iz Počitelja; privatnih biblioteka: Hasana Bojića, Ahmeda Mutevelića, Mustaj-bega Dženetića, porodica Džinić, Muzaferija, Hromić, Saračević i Kasumagić, zatim biblioteka Muhameda Enveri Kadića, Mehmeda Handžića, Hilmije Hatibovića, Osmana Asafa Sokolovića, Muhameda Hadžijahića i mnogih drugih, a u najnovije vrijeme porodica Čaršimamović i Ðumišić.

 

U rukopisima ove Biblioteke nalazi se i dosta djela pisaca rođenih u Bosni i Hercegovini kao što su: Hasan Kafi Akhisari (umro 1616.), Mustafa Ejubović, zvani Šejh Jujo (umro 1707.), Ahmed Bejazić (umro 1686.), Alaudin Ali Dede Mostari (umro 1598.), Ahmed ibn Mustafa Mostari (umro 1776.), Ibrahim Opijač (umro oko 1725.), Šejhu-l-islam Mustafa Bali-zade (umro oko 1663.), Derviš-paša Bajezidagić (umro 1603.), Ahmed Sudi (umro poslije 1598.), Muhamed Musić Allamek (umro 1636.), Muhamed Nerkesi (umro 1635.) i mnogi drugi.


Najstariji rukopis u Gazi Husrev-begovoj biblioteci je četvrti svezak poznatog teološko-mističkog djela Ihja ulumid-din Ebu Hamida Muhameda el-Gazalije (umro 1111.), koji je prepisan 1. džumade-l-evvela 500/1106. godine, dakle još za života autora. Po starini, iza njega dolaze rukopis istog djela iz 1131., zbirka hadisa Firdevs el-ahbar iz 1151., te komentar Kur’ana Kitab el-kešf ve el-bejan Ebu Ishaka en-Nisaburija iz 1176. godine. Od gore spomenutih 10.561 rukopisa koji se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, blizu 300 je prepisano prije 1500. godine. Među ovim rukopisima ima i onih koji se po ukrasima, ornamentici i umjetničkom dojmu, mogu ubrojati u remek-djela i biserje orijentalne kaligrafije. Tu prije svega spadaju džuzevi Mehmed-paše Sokolovića, Mushaf Fadil-paše Šerifovića, Hafizov divan pjesama s minijaturama, Džamijeva zbirka pjesama Tuhfe el-ahrar i na desetine primjeraka luksuzno ukrašenih mushafa, zbirki dova i divana poezije na turskom i perzijskom jeziku.

Do sada je kataloški obrađeno 10.190 rukopisa u osamnaest svezaka Kataloga. Treba napomenuti da su svi rukopisi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci snimljeni na mikrofilm.