Za sve informacije
molimo da nas pozovete na slijedeće brojeve telefona
+387 33 238 152 ili
pitajte bibliotekara
Ponedjeljak - Petak
08:00 - 15:00

Fond arhiva osmanske građe

Fond arhivske građe sastoji se od dvije zbirke:

1. Zbirka dokumenata na osmanskom turskom jeziku

2. Zbirka dokumenata na bosanskom jeziku

1. U zbirci dokumenata na osmanskom turskom jeziku nalaze se dokumenti izdati od strane raznih lokalnih, pokrajinskih i centralnih organa vlasti osmanske uprave. U ovoj zbirci trenutno se nalazi kolekcija od 88 sidžila (protokola) Sarajevskog šerijatskog suda, koji obuhvataju period od 1552. do 1565. te od 1725. do 1852. godine. Ovi sidžili posebno su značajni za proučavanje političke, kulturne i privredne historije Sarajeva, a često i Bosne i Hercegovine u cjelini. U sidžilima se nalaze značajni podaci o sarajevskim porodicama, njihovom materijalnom stanju i zanimanjima stanovnika Sarajeva. S obzirom na to da se u ovim sidžilima nalaze i podaci o knjigama koje su posjedovale neke sarajevske porodice, na temelju ovih podataka može se istraživati i kulturni nivo pojedinih sarajevskih porodica.

U ovome fondu nalazi se i posebno vrijedna kolekcija od oko 1500 vakufnama. Od ovoga broja 554 su originalne, dok ostale predstavljaju ovjerene prepise prepisane u tri knjige (sidžili vakufnama). U ovim knjigama, osim vakufnama, nalaze se i drugi dokumenti, kao što su: vasijetname, ilami, ilani, hudžeta i drugi dokumenti koji se odnose na vakufe. Vakufname predstavljaju prvorazredne izvore za istraživanje historije nastanka i razvoja pojedinih mjesta, kao i pojedinih objekata u Bosni i Hercegovini.


Značajan dio arhivskog fonda čini kolekcija idžazetnama (diploma), na temelju kojih se može istraživati i proučavati historija školstva u Bosni i Hercegovini. Tako se, proučavajući idžazetname, može ustanoviti ko je sve završavao škole, koje nauke je studirao, ko su mu bili muderisi (učitelji) i gdje su sve Bošnjaci išli na naukovanje. Idžazetname imaju izuzetnu likovnu i umjetničku vrijednost. Manji dio ovoga korpusa je obrađen u fondu osmanskoga arhiva, dok se veći dio nalazi u fondu rukopisa.

Veći dio fonda čini zbirka raznih dokumenata od 4882 registrirane arhivske jedinice sa oko 7000 raznovrsnih osmanskih dokumenta, kao što su: fermani, berati, hudžeta, fetve, senedi, bujuruldije, arzuhali, murasele, vasijetname, razna pisma i slično. U fondu se nalazi i veliki broj deftera Gazi Husrev-begovog vakufa. Svi ovi dokumenti predstavljaju značajan izvor za istraživanje historije Bosne i Hercegovine.

U arhivskom fondu nalazi se i zbirka prijevoda kadije Abdulaha Polimca, koja se sastoji od njegovih prijevoda arhivske građe.

2. U zbirci rasutih dokumenata na bosanskom jeziku najviše se nalaze dokumenti koji se odnose na period od austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine do kraja Drugog svjetskog rata. Manji dio pojedinačnih dokumenata odnosi se na noviji period.

U ovoj zbirci trenutno se nalazi 961 registrirana arhivska jedinica u kojoj se nalazi mnogo veći broj pojedinačnih dokumenata. Ova zbirka sadrži razne službene dokumente i privatni materijal pojedinih istaknutih ličnosti iz bosanskohercegovačke kulturne prošlosti kao i nekih institucija kao što je kancelarija El-Hidaje.

Izdvojit ćemo arhivsku zbirku Osmana Asafa Sokolovića, u čijoj kolekciji se nalazi 9 zbirki arhivskih jedinica sa velikim brojem rukopisnih obrada pojedinačnih dokumenata (objavljenih i neobjavljenih), zbirku dr. Muhameda Hadžijahića, koja se sastoji od velikog broja tematski organiziranih bilješki i obimnog radnog materijala, i zbirka arhivalija Fejzullah-ef. Hadžibajrića, koje obuhvataju njegove bilješke, razmišljanja, tekstove, prijevode, isječke iz novina i slično.

Arhivalije i rukopisni materijali predstavljaju jednu vrstu "živog” materijala koji, bez obzira da li su ti rukopisi štampani ili ne, omogućavaju prisniji kontakt sa nekom ličnošću, njegovim idejama i razumijevanjem stvari i pojava.


U okviru ove zbirke obrađene su i inventarne knjige koje su se vodile od vremena Saliha Sidkija Hadžihusejnovića-Muvekita i koje predstavljaju historijski presjek procesa rada u Gazi Husrev-begovoj biblioteci; od inventarnih knjiga pisanih rukom do savremene digitalizacije.

Posebno treba istaći značajnu ulogu Muhammeda Enverija Kadića, a potom i Osmana Asafa Sokolovića, koji su sakupili i predali na čuvanje Biblioteci izuzetno značajne dokumente kako na bosanskom tako i na osmanskom jeziku.