Za sve informacije
molimo da nas pozovete na slijedeće brojeve telefona
+387 33 238 152 ili
pitajte bibliotekara
Ponedjeljak - Petak
08:00 - 15:00

Evropski fond

FOND ŠTAMPANIH KNJIGA NA EVROPSKIM JEZICIMA

Fond štampanih knjiga na evropskim jezicima trenutno sadrži preko 33.000 štampanih monografskih publikacija napisanih na bosanskom i drugim evropskim jezicima.

Ovaj fond je novijeg datuma u odnosu na rukopisnu i arhivsku građu koja se čuva u Biblioteci. Formiran je krajem 19. i početkom 20. stoljeća kada se, nakon dolaska Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu, lokalno muslimansko stanovništvo u većoj mjeri obrazuje i piše na domaćem jeziku uz upotrebu latiničnog pisma. Tokom vremena ovaj fond se intenzivno popunjavao i razvijao tako da je brojem bibliotečkih jedinica ubrzo premašio druge fondove Biblioteke

Osnovni dio ovog fonda čine djela bosanskohercegovačkih autora i knjige napisane o Bošnjacima i o Bosni i Hercegovini. Što se tiče tematike, fond sadrži djela iz opće i nacionalne historije, orijentalistike, islamistike, filozofije, umjetnosti i drugih sličnih oblasti. Značajno je spomenuti i bogatu kolekciju lijepe književnosti kao i vrijednu referentnu zbirku u kojoj se nalaze raznovrsni rječnici, enciklopedije, bibliografije, leksikoni, statistički priručnici i sl. Diplomski i magistarski radovi kao i doktorske disertacije čine, također, značajan dio ovog fonda. Pored navedenih oblasti u zbirci se nalazi i određeni broj stručnih knjiga iz matematike, hemije, medicine, astronomije, biologije i sl., jer su one bile sastavni dio poklonjenih kolekcija. U širem smislu, u ovom fondu su zastupljena sva vrijedna i značajna djela domaće i svjetske baštine napisana na evropskim jezicima, iako jezgro fonda i dalje čine djela vezana za Bosnu i Hercegovinu.

Od prve latinicom štampane muslimanske knjige u Bosni i Hercegovini Risalei ahlak - pouka o lijepomi ružnom ponašanju, koju je priredio Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak i štampao 1883. godine u Sarajevu, pa do danas skoro sve objavljene knjige, čiji su autori Bošnjaci, Biblioteka posjeduje. Početak pisanja bosanskih muslimana na maternjem jeziku datira još s kraja 16. stoljeća kada se pojavljuje literatura na bosanskom jeziku pisana arapskim pismom ili arebicom, tzv. alhamijado-literatura. Kolekcija alhamijado-literature je veoma značajna zbirka u okviru evropskog fonda Gazi Husrev-begove biblioteke. Ova zbirka se ubraja u raritete. U alhamijado-zbirci nalaze se, uglavnom, djela vjerskog i didaktičkog sadržaja dok su u manjoj mjeri zastupljena djela iz lijepe književnosti. Osim alhamijado-literature od posebnog značaja u ovom fondu su i prve knjige štampane latinicom u Bosni i Hercegovini, knjige o BiH iz austrougarskog perioda, prva izdanja bosanskohercegovačkih književnika iz vremena stare Jugoslavije, ratna izdanja 1992.-1995. i dr.

U austrougarskom periodu štampano je mnogo knjiga bosanskohercegovačkih autora i posebno knjiga o BiH i njenim narodima. Biblioteka posjeduje skoro sva djela iz ovog perioda čiji su autori bosanskohercegovački muslimani. Među značajnija djela ovog perioda možemo izdvojiti knjige: Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka, Safvet-bega Bašagića, Muse Ćazima Ćatića, Edhema Mulabdića, Antuna Hangija, Koste Hörmanna i dr. Iz kasnijih perioda značajno je spomenuti prva izdanja djela: Hamdije Kreševljakovića, Vladislava Skarića, A. Hifzi Bjelevca, Osmana-Aziza, Hamze Hume, Ahmeda Muradbegovića, Alije Nametka, Hamida Dizdara i mnogih drugih.

Biblioteka posjeduje većinu djela štampanih u ratnom periodu 1992.-1995. a poslijeratna izdanja bosanskohercegovačkih autora i djela o Bosni i Hercegovini redovno nabavlja.

Posebno značajan doprinos u obogaćivanju ovog fonda dali su pojedini bošnjački intelektualci, ili njihovi potomci, poklanjajući svoje privatne biblioteke Gazi Husrev-begovoj biblioteci.

 

Tri najznačajnije privatne biblioteke koje se nalaze u sastavu Gazi Husrev-begove biblioteke i čija je zajednička crta što su najkompletnije u pogledu djela bosanskohercegovačkih autora i djela o Bosni i Hercegovini su:

Biblioteka Osmana Asafa Sokolovića

Osman Asaf Sokolović, društveni i kulturni radnik (1882.-1972.) rodom iz Sarajeva, ostavio je Gazi Husrev-begovoj biblioteci svoju vrijednu privatnu biblioteku, koju je decenijama marljivo sakupljao. Objavio je preko 50 radova među kojima ima dosta prijevoda sa turskog i francuskog jezika. Dio biblioteke Osmana Asafa Sokolovića koji sadrži knjige na evropskim jezicima broji preko 7.000 bibliotečkih jedinica. Ova kolekcija je prava riznica u pogledu vrijednosti štampane građe. Alhamijado-književnost zauzima značajno mjesto u ovoj zbirci. Tu su i vrijedna štampana djela na evropskim jezicima čiji se originali rijetko mogu naći na drugim mjestima. Iako je ova zbirka raznovrsna po sadržaju, ipak preovladava jedna tematika kojoj je dat najveći značaj: to su djela muslimanskih pisaca Bosne i Hercegovine, zatim djela o historiji BiH i djela islamskog sadržaja uopće. Bibliografija radova muslimana BiH koju je Osman Asaf Sokolović objavio uglavnom je bazirana na djelima iz njegove biblioteke.

Biblioteka Muhameda Hadžijahića

Biblioteka Muhameda Hadžijahića (1918.-1986.), naučnog savjetnika pri Akademiji nauka i umjetnosti BiH, sadrži oko 4.000 knjiga napisanih na evropskim jezicima. To je vrijedna zbirka koja je uglavnom vezana za našu nacionalnu historiju i kulturu. U njoj se nalazi veliki broj raritetnih primjeraka koji se teško mogu naći u drugim bibliotekama BiH pa i regiona. Ova izdanja predstavljaju izvornu građu za proučavanje naše kulturne i političke historije. Jedan dio građe je literatura dokumentacionog karaktera: razni izvještaji, pravila, propisi, pravilnici. Značajno je spomenuti statističke priručnike o popisu stanovništva 1880., 1885., 1910., zatim stenografske bilješke Bosanskohercegovačkog sabora i Narodne skupštine Kraljevine Jugoslavije, različite enciklopedije i drugu referentnu građu. Pored djela samog autora M. Hadžijahića, u ovoj zbirci se nalaze vrijedna historijska djela Ć. Truhelke, V. Skarića, V. Ćorovića, K. Jirečeka, H. Kreševljakovića, M. Vege i drugih. U etnološkoj zbirci zastupljena su stara izdanja narodnog stvaralaštva. Ova zbirka posjeduje većinu onoga što su bosanski muslimani štampali ili što je o njima napisano. Veliki broj ovih knjiga je napisan na stranim jezicima i štampan izvan BiH.

Biblioteka Sinanudina Sokolovića

Sinanudin Sokolović (1911.-1973.), profesor u Gazi Husrev-begovoj medresi, ostavio je iza sebe veoma bogatu i vrijednu biblioteku koju su njegovi potomci poklonili Gazi Husrev-begovoj biblioteci 2002. godine. Dio ove biblioteke sadrži zbirku knjiga na evropskim jezicima u kojoj se nalazi oko 1500 naslova. Ova biblioteka je posebno bogata kada je u pitanju islamska literatura i sve što je napisano o islamu i muslimanima uopće. U spomenutoj zbirci zastupljene su stare i vrijedne islamske knjige među kojima je značajno istaknuti prijevod Kur'ana iz 1895. godine i Medželle i Ahkjami šerije iz 1906. godine.

Danas Gazi Husrev-begova biblioteka nabavlja sva za ovu ustanovu značajna djela. Knjige evropskog fonda se nabavljaju putem kupovine, razmjene i poklona. Kao i ranijih godina najveći dio knjiga se dobiva na poklon.

Sve knjige ovog fonda se inventarišu u knjigu inventara i smještaju u police prema formatnim signaturama tako da publikacije s istim naslovom imaju istu signaturu i oznake za eventualne dublete. Kataloška obrada se vrši prema međunarodnim standardima za bibliografski opis (ISBDM) u kompjuterskom programu Facit V2. Knjige se mogu pretraživati u Biblioteci po različitim pojmovima (autor, naslov, ključna riječ, predmetna odrednica, godina izdanja i sl.). Veoma značajne i vrijedne knjige dostupne su u elektronskoj formi.