Digitalizacija Fonda periodike i formiranje Digitalne Gazi Husrev-begove biblioteke

Digitalizacija Fonda periodike i formiranje Digitalne Gazi Husrev-begove biblioteke

Gazi Husrev-begova biblioteka je biblioteka specijalnih zbirki neprocjenjive kulturne i materijalne vrijednosti. Među dragocjene fondove ove biblioteke spada i zbirka serijskih (periodičnih) publikacija sa 1.834 naslova, unutar koje posebnu vrijednost imaju stare periodične publikacije objavljene u Bosni i Hercegovini u periodu od 1866. do 1945. godine.

Fond periodike GHB-a sastoji se od najstarijih listova i novina štampanih u Bosni i Hercegovini, nekih sarajevskih dnevnih listova i skoro svih muslimanskih listova i časopisa koji su izlazili ili danas izlaze u Bosni i Hercegovini. Najstarije novine koje su u Bosni i Hercegovini izlazile na starosmanskom jeziku bile su Kalendar Salname-i vilajet-i Bosna (Godišnjak Bosanskog vilajeta), kao službeno glasilo Vilajetske uprave koje su pokrenute 1866. godine. Mehmed Šakir Kurtćehajić (u.1872. g. u Beču), jedan od prvih novinara Bošnjaka u Bosni i Hercegovini, pokrenuo je 1868. list GülŠŸeni Saray (Sarajevski cvjetnik), koji je izlazio do 1872. godine. Osim navedenih tu su i drugi listoviVatan (1884.-1897.), Gajret (Mostar-Sarajevo, 1907.-1941.), Behar (Sarajevo, 1900.-1911.), Musavat (Mostar, 1906.-1909.), Tarik (Sarajevo, 1908.-1910.), Mu'allim (Sarajevo, 1910.-1913.), Yeni Musavat, (Sarajevo, 1909.-1911.) Zeman (Sarajevo, 1911.-1912.).

Značaj ovoga fonda vremenom postaje sve veći, između ostalog i zbog toga što su brojni primjerci stare periodike iz drugih biblioteka i institucija sličnoga karaktera tokom godina oštećeni ili uništeni, pri čemu je njihovo stradanje bilo najveće tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu od 1992. do1995. godine.

S obzirom na specifičnost građe, koja se ogleda u tome da je ona višejezična, štampana na više pisama i da tretira prostor daleko širi nego što su to današnje granice Bosne i Hercegovine, u Biblioteku su često stizali zahtjevi za njenim korištenjem od strane istraživača i korisnika unutar Bosne i Hercegovine, ali i izvan njenih granica. Cijeneći potrebe korisnika Biblioteka je prije par godina pristupila digitaliziranju ove građe.

Cilj ”projekta digitalizacije stare periodike GHB” bio je prije svega, omogućavanje istraživačima lakšeg pristupa većoj količini rijetkih ili unikatnih bibliotečkih materijala, uz minimalna fizička ograničenja, te fizička zaštita primjeraka iz ove zbirke. Riječ je o veoma kompleksnom procesu, koji uz tehničke pretpostavke (skener i softver za optičko prepoznavanje znakova, softver za pohranjivanje i pretraživanje informacija, odnosno baza podataka, podrazumijeva obučene ljude, kao i materijalnu i društvenu podršku da bi se proces digitalizacije prema međunarodnim standardima doveo do kraja.

Prvi začeci procesa mikrofilmovanja fondova Gazi Husrev-begove biblioteke sežu do 1958. godine. Naime, tada su pokrenute aktivnosti mikrofilmovanja rukopisa i drugih raritetnih materijala u institucijama koje su imale tehničke pretpostavke za tu djelatnost. U toku ratne 1995. godine, zahvaljujući donaciji Instituta za islamsku civilizaciju i kulturu (ISTAC) iz Malezije, Biblioteka je uspjela nabaviti neophodnu tehničku opremu za mikrofilmovanje i do kraja 1996. godine sačinjeno je 5000 snimaka rukopisa GHB. Do kraja 2003. godine mikrofilmovan je veći dio rukopisne kolekcije i tada otpočinje proces mikrofilmovanja Fonda periodike. U skromnim uvjetima stare zgrade Biblioteke, u ulici Hamdije Kreševljakovića, proces mikrofilmovanja zbirke starih časopisa i novina okončan je u idućih nekoliko godina.

Iako je proces mikrofilmovanja imao značajnu ulogu u arhiviranju i zaštiti sadržaja specijalnih kolekcija GHB-a, on je imao više ograničavajućih okolnosti. Zbog toga je 1998. godine godine, uporedo sa procesom mikrofilmovanja, otpočeo i proces digitalizacije fondova. Sačinjavanjem prvih digitalnih snimaka pojavljaju se i mnogobrojne nedoumice u vezi sa procesom digitalizacije. Naime, Gazi Husrev-begova biblioteka je u ovome procesu bila pionir na prostoru Bosne i Hercegovine, tako da je bila primorana savjete za mnoge izazove tražiti van granica naše države. Spomenuti izazovi su se mogli svrstati u četiri grupe i to: Pitanja zaštite fizičkih primjeraka, tehnološki izazovi, signiranje i inventarisanje građe i izazovi u vezi sa metapodacima.

Krajem 2014. godine, uz stručnu pomoć prof. dr Senade Dizdar sa Odsjeka za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta UNSA, sačinjen je ”prijedlog projekta digitalizacije stare periodike GHB-a”. Ovaj projekat je uz djelimičnu finansijsku pomoć Ministarstva Civilnih poslova Bosne i Hercegovine okončan krajem 2017. godine formiranjem digitalnog repozitorija Fonda stare periodike GHB-a.

Sam projekat je podijeljen u nekoliko faza, koje su uključivale slijedeće aktivnosti: Definisanje tehničke specifikacije digitalizacije i evaluaciju postojeće opreme, identificiranje prioritetne građe koju je potrebno digitalizirati, provjeru kvalitete i kompletnosti godišta i brojeva, definisanje seta metapodataka za kataloško / bibliografski opis, restauraciju oštećenih primjeraka, edukaciju kadrova, digitalizacija, OCR – optičko prepoznavanje karaktera, pohranu orginala i e-replika, izradu softvera za digitalni repozitorij, te evaluaciju učinaka.

U realizaciji projekta učestvovalo je 18 saradnika iz BiH i inostranstva; 4 bibliotekara, 5 konzervatora i restauratora, 3 informatičara, 4 knjižničara i 2 studenta. Ovako osmišljenim projektom ostvareni su slijedeći rezultati:

  • Digitalizirana su ukupno 32 naslova serijskih
    publikacija, 273 godišta, (projektom su obuhvaćena
    izdanja publikacija koja su štampana u periodu 1868-
    1945.) sa ukupno 84.528 snimaka u dvije kopije; jedna
    kopija je sačinjena u visokokvalitetnoj rezoluciji za
    digitalnu arhivu, dok je druga sačinjena u manjoj rezoluciji kako bi njeno korištenje putem računara bilo što lakše i efikasnije.

  • Izvršeno je objedinjavanje pojedinačnih godišta i brojeva raritetnih serijskih publikacija. Zahvaljujući ovom projektu na jednome mjestu su sakupljena različita izdanja dostupnih godišta serijskih publikacija, detektovani su nedostajući primjerci, kao i prekobrojni primjerci koji su naknadno zasebno deponovani.
  • Izvršena je adekvatna zaštitita fizičkih primjeraka periodike. Nakon završene digitalizacije, upotreba fizičkih primjeraka će biti dozvoljena samo u izuzetnim slučajevima.
  • Omogućena je kvalitetnija i lakša upotreba građe. Korisniku je omogućeno da na računaru uvećava ili smanjuje snimku, vrši elektronsku pretragu materijala i sl. Također je omogućeno da više korisnika istovremeno pretražuje jedan naslov.
  • Razvijena je digitalna GHB biblioteka.
  • Povećana je kvaliteta rada institucije u skladu sa međunarodnim pravilima i dobrim praksama kroz standardizaciju procesa i proizvoda digitalizacije.
  • Povećana je vidljivosti GHB na webu. U sklopu promotivnih aktivnosti putem društvenih mreža i interneta, primijećen je porast interesovanja za fondove GHB i Biblioteku općenito, čime se povećao broj kako direktnih tako i indirektnih korisnika.
  • Biblioteka je predstavljana na znanstvenim skupovima. Uposlenici Biblioteke su predstavili rezultate projekta na nekoliko naučnih skupova unutar BiH i Republike Turske, nakon čega smo dobili više zahtjeva za razmjenu digitalne građe, kao i omogućavanje korisnicima iz drugih država pristup digitaliziranim materijalima.
  • Bosanskohercegovačka kulturna baština i jezika dodatno su promovisani u web prostoru.
  • Bosanskohercegovačka kulturna baština i jezika dodatno su promovisani u web prostoru.

Nakon formiranja digitalnog repozitorija fonda stare periodike GHB-a i omogućavanja pristupa istome putem web stranice Biblioteke, uvidjeli smo da je ona odličan osnov za uspostavljanje i drugih repozitorija, tako da su naknadno digitalizirani naslovi periodičnih publikacija čiji izdavači su institucije Islamske zajednice u BiH. U tu grupu periodičnih izdanja uvršteni su ”Anali GHB”, ”Glasnik Islamske zajednice u BiH”, ”Preporod”, ”Takvim”, ”Muallim” i ”Zemzem”.

Čitaocima Preporoda posebno će biti zanimljivo da su svi brojevi ovoga lista od 1970. do 2016. godine digitalizirani, tako da je omogućena pretraga u ”živome tekstu”, odnosno proveden je postupak OCR-a nad kompletnim tekstom.
Osim Fonda periodike, postavljeni su temelji za razvijanje digitalnih repozitorija i drugih fondova GHB-a, kao što su fondovi rukopisa, fototeke, arhiva i monografskih publikacija, čime je de facto formirana digitalna GHB. Projektovano je softversko rješenje, čiji dizajn je urađen na način da odgovara svim specifičnim potrebama pojedinih fondova Biblioteke. Projekat softvera za digitalnu GHB predvidio je mogućnost kvalitativnog i kvantitativnog proširivanja uz zadržavanje svih stručnih i funkcionalnih karakteristika. U procesu izrade softverskog rješenja dužni smo zahvalnost kompaniji Everest Consulting iz Sarajeva, za profesionalan odnos i srdačnu saradnju u realizaciji ovoga historijskoga projekta.

Za registraciju na digitalnu Gazi Husrev-begovu biblioteku kliknite ovdje.

Autor teksta: Hamza Lavić